Kvintni i kvartni krug

01Šta je kvintni krug?

Kvintni krug je pomoć s teoretske strane. Pokazuje odnose između tonaliteta i akorda, i odmah kaže koliko neka skala ima povisilica. Kvartni krug je ista stvar u drugom smjeru i kaže koliko ima snizilica.

Kaže se kvintni, od riječi kvinta. Ne „kvantni“.

Referenca je uvijek ton C. Skala C-dura nema nijednu crnu tipku: nula povisilica. Njegova kvinta je ton G, i G-dur je u krugu sljedeći: ima jednu povisilicu, fis.

02Povisilice, redom

Svaka sljedeća kvinta ima jednu povisilicu više. Povisilice se naslijeđuju: D-dur ima fis od G-dura i dobije još cis.

1. C-dur0nijedna
2. G-dur1fis
3. D-dur2fiscis
4. A-dur3fiscisgis
5. E-dur4fiscisgisdis
6. H-dur5fiscisgisdisais
7. Fis-dur6fiscisgisdisaiseis
8. Cis-dur7fiscisgisdisaiseishis

Dodirnite red i čujte skalu.

Po kvintnom krugu sve su povisilice, i tonu se dodaje nastavak -is. Zato je D-dur: D, E, fis, G, A, H, cis, D. Nikad ges i des, ako ste krenuli od D.

Do sedam povisilica se ide. Teoretski bi se moglo dalje, ali onda bi F bio eis, a C his, i to niko ne koristi. Zato se staje na Cis-duru.

03Kvartni krug i snizilice

Od tona C sada idemo za čistu kvartu naviše: to je F. F-dur ima jednu snizilicu, b. To je sniženo H. Teoretski se zove hes, ali svi kažu b.

1. C-dur0nijedna
2. F-dur1b
3. B-dur2bes
4. Es-dur3besas
5. As-dur4besasdes
6. Des-dur5besasdesges
7. Ges-dur6besasdesgesces
8. Ces-dur7besasdesgescesfes

Snizilice dobiju nastavak -es: es, as, des, ges, ces. U F-duru je b, nikad ais.

I ovdje se ide do sedam. Na tipkama se krugovi dodiruju dole: Fis-dur i Ges-dur sviraju se istim tipkama, kao i Cis-dur i Des-dur, H-dur i Ces-dur.

04As-dur, ne Gis-dur

Tonalitet se zove onako kako stoji u krugu. Govorite As-dur, ne Gis-dur. Dvostruke povisilice i snizilice zanemarite: ne trebaju Vam.

U skali se svako slovo javlja jednom. C-mol je C, D, es, F, G, as, b, C. E-mol je E, fis, G, A, H, C, D, E: poslije fis dolazi G, ne može gis.

05Paralelni dur i mol

Svaki dur akord ima svoj paralelni mol. Od osnovnog tona odbrojite 3 polustepena unazad i od tog tona napravite molski akord. Od C dobijete A: C-dur i A-mol su srodni, paralelni.

Obrnuto, od mola do dura: 3 polustepena naprijed. Od A-mola dobijete C-dur. D-dur ima paralelni H-mol.

06Vježba: krug s paralelama

Desnom rukom svirajte akord u drugom obrtaju, a lijevom samo osnovni ton, s oktavom. Idite po krugu: C, pa G, jer je G kvinta od C, pa D. Svaki put uzmite najbliži hvat sljedećeg akorda.

Kad to ide, između dva akorda ubacite paralelni mol trenutnog akorda. Tu već počinje harmonija:

Po kvintnom krugu

Po kvartnom krugu

Ponekad nešto neće imati zvučni smisao. Zato postoje harmonske progresije, kadence i porodice akorda: veze koje imaju smisao i s teoretske i sa slušne strane.

07Harmonska upotreba: progresije koje se vrte kod nas

Progresije se pamte po brojevima: po stupnju akorda u skali. Kad znate brojeve, istu progresiju svirate u bilo kom tonalitetu, bez razmišljanja. Tako se pamti veliki repertoar.

Na Balkanu ima mnogo više molskih pjesama. Najčešće:

1 – 6 – 3 – 7 u C-molu

Tri durska akorda i jedan mol, a ipak zvuči molski: progresija se vraća na mol. Pop balade, starije i novije pjesme.

6 – 7 – 1 u D-molu

Šta god progresija radila na početku, veliki broj pjesama u molu dođe na kraj ovako.

Kružna progresija u A-molu

Akordi idu za kvartu naviše, kao po kvartnom krugu, ali unutar jedne skale. Na drugom stupnju u molu je umanjeni akord (dim), a peti stupanj vuče na prvi: da stanete na petom, uho kaže da nije završeno.

U durskim pjesmama, naročito u kolima, često se izlazi iz tonaliteta, akordima kojih nema u skali. To su šabloni koje radimo u lekcijama, na pravim pjesmama.